Često se pitamo da li su hormoni krivci za gojaznost ili je višak kilograma taj koji remeti rad naših hormona. Istina je negdje između: hormoni imaju značajan uticaj na regulaciju tjelesne težine, ali istovremeno i sama gojaznost može izazvati poremećaje u endokrinom sistemu.
Leptin i grelin – hormoni apetita
Hormoni poput leptina i grelina direktno kontrolišu naš apetit i osjećaj sitosti. Leptin, hormon sitosti, kod gojaznih osoba često prestaje djelovati efikasno zbog razvijene rezistencije, što rezultira stalnim osjećajem gladi. Grelin, hormon gladi, kod ovih osoba ostaje visok čak i nakon obroka, što podstiče prejedanje i povećava unos hrane, naročito visokokalorične.
Štitna žlijezda i metabolizam
Štitna žlijezda ima ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, proizvodnjom hormona tiroksina (T4) i trijodtironina (T3). Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, često se uočava povećan nivo hormona T3, čak i kada štitna žlijezda funkcioniše normalno. Ovo stanje može usporiti metabolizam i dodatno otežati gubitak kilograma.
Reproduktivni hormoni i gojaznost
Pored toga, gojaznost utiče i na reproduktivne hormone, povećavajući nivo estrogena. Kod muškaraca, visok nivo estrogena može dovesti do lipomastije – povećanja dojki na račun masnog tkiva. Kod žena višak estrogena može izazvati probleme sa plodnošću ili povećati rizik od određenih oblika karcinoma, poput karcinoma dojke ili materice. Međutim, tokom menopauze, gojazne žene sa povišenim estrogenom mogu imati smanjen rizik od osteoporoze i koronarne bolesti srca, ali uz povećan rizik od drugih komplikacija kao što su disfunkcionalna krvarenja i maligne bolesti.
Ksenoestrogeni – skrivena opasnost
Poseban problem današnjice su ksenoestrogeni – hemikalije iz okoline koje imitiraju prirodne hormone i dodatno narušavaju hormonsku ravnotežu. Ove supstance svakodnevno unosimo kroz kozmetičke preparate, sredstva za ličnu higijenu, hranu tretiranu pesticidima, konzervanse i plastiku. Ksenoestrogeni se nakupljaju u masnom tkivu i mogu godinama ostati u organizmu, dodatno pogoršavajući probleme sa hormonima i doprinoseći razvoju različitih oboljenja, uključujući i tumore.
Masno tkivo kao endokrini organ
Masno tkivo nije samo energetska rezerva, već i endokrini organ koji proizvodi brojne inflamatorne faktore, poput citokina i adipokina, koji izazivaju sistemsku inflamaciju. Ova inflamacija povećava rizik od razvoja insulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i drugih zdravstvenih problema povezanih sa gojaznošću.
Hormon rasta i gojaznost
Pored navedenog, gojaznost utiče i na hormon rasta (somatotropin), koji ima ključnu ulogu u rastu, razvoju kostiju i mišića, te regulaciji metabolizma glukoze i aminokiselina. Kod osoba koje pate od gojaznosti, nivo hormona rasta često je snižen, naročito u mlađem životnom dobu, što može dodatno usporiti proces mršavljenja i oporavka organizma.
Stres i kortizol
Stres, koji je čest pratilac savremenog života, dodatno komplikuje hormonalni balans, podstičući produkciju kortizola. Iako su količine kortizola koje se oslobađaju pod stresom relativno male, dovoljne su da doprinesu rastu masnog tkiva i razvoju insulinske rezistencije. U težim slučajevima, poput Kušingovog sindroma, visoki nivoi kortizola dovode do izrazitog nagomilavanja masnog tkiva u predjelu trupa i abdomena.
Liječenje hormonske gojaznosti
Dobra vijest je da se hormonski poremećaji povezani sa gojaznošću mogu uspješno regulisati. Individualno prilagođen plan liječenja, koji uključuje savjete specijalista endokrinologa i nutricioniste, omogućava ciljno djelovanje na uzrok problema. Stručno vođena dijeta, pravilna ishrana bogata nutrijentima i redovne fizičke aktivnosti ključni su koraci u vraćanju hormonske ravnoteže i postizanju zdrave tjelesne težine.
Ako primjećujete simptome poremećaja hormona ili imate probleme sa viškom kilograma, preporučujemo da se obratite našim specijalistima iz oblasti endokrinologije i nutricionizma. Vaše zdravlje zaslužuje stručnu podršku i personalizovan pristup u liječenju.