Kardiologija

KARDIOLOGIJA

Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih sudova. Kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelom svijetu.
Bolesti srca i krvnih sudova možemo podijeliti na sljedeće: bolesti endokarda, bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda), bolesti perikarda, poremećaje rada srca (aritmije), greške srčanih zalistaka (urođene i stečene), srčanu insuficijenciju (dekompenzacija) i bolesti krvnih žila (ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis…).
Pet najčešćih bolesti srca su:

• infarkt miokarda - Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obloženi krvni sudovi. Posljedica je nedostatka fizičke aktivnosti, povećanog unosa soli, masti i šećera, prehrane siromašne omega 3 masnim kiselinama i generalno nedostatka zdrave ishrane, stresa i zavisnosti, kao što su pušenje i alkohol.
• abnormalnosti i oštećenje srčanih zalizaka
• angina pectoris
• aritmije
• urođene srčane anomalije

KADA TREBA DA SE OBRATITE KARDIOLOGU?

Stručnjaci preporučuju prvi dijagnostički pregled stanja srca i krvnog sistema u 40. Godini života. Međutim, nikako ne smijete zanemariti simptome koji ukazuju na ozbiljne probleme u radu srca i krvnog sistema, kao što su: bol u prsima, zadihanost, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca te loše podnošenje napora.
Neki od najčešćih simptoma koji ukazuju na probleme u radu srca i krvnih sudova, su:

• palpitacije (lupanje srca, preskakanje i sl.)
• prekordijalni bolovi (bol iza grudne kosti)
• dispneja (osjećaj nedostatka vazduha, teško disanje)
• kašalj
• nikturija (učestalo mokrenje u toku noći)
• kašalj
• klaudikacija (hramanje, šepanje zbog bolova ili slabosti u potkoljenicama)
• kašalj
• dispepsija (gubitak apetita, muka, osjećaj punoće nakon obroka, nadutost trbuha)
• opstipacija
• bolovi u predjelu jetre (ispod desnog rebarnog luka)
• hemoptizije (iskašljavanje krvi)
• sinkopa (prolazan gubitak svijesti)

KAKO IZGLEDA KARDIOLOŠKI PREGLED?

Kardiološki pregled je pregled specijaliste interniste - kardiologa koji na osnovu anamneze, detaljnog kliničkog pregleda te prema potrebi dodatnih dijagnostičkih pretraga, postavlja tačnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.

Stanja i bolesti koje se analiziraju na kardiološkom pregledu su: nejasna bol u prsima (stezanje u prsima), povišeni krvni pritisak (arterijska hipertenzija), pitanje infarkta srčanog mišića ili angine pektoris (ishemija srca – nedostatak kiseonika u srcu), popuštanje srčanog mišića – zatajivanje srca, nepravilan rad srca i osjećaj lupanja, kao i preskakivanja srca (aritmije, ekstrasistole, fibrilacija atrija, palpitacije), osjećaj gušenja, iznenadne promjene krvnog pritiska, nejasne nesvjestice, vrtoglavice i prirođene mane srca.

Sastavni dio svakog kardiološkog pregleda je snimanje rada srca – EKG (elektrokardiogram) i mjerenje krvnog pritiska, ultrazvuk srca, a dodatne pretrage zavise od zdravstvenog stanja pacijenta.
Kardiološku ambulantu specijalističkog centra “Alivia” vodi dr Bojan Stanetić, specijalista kardiologije.

---